Na ravnom vrhu rta Ljubljana nalaze se tragovi zidanih fortifikacija i ruševine troapsidalne crkve. To su ostaci utvrde koja se imenom Castrum Liube javlja u srednjem vijeku od početka 13. st. Prvi se put spominje u dokumentima Herceg Andrije iz 1205. godine. Četverokutnog je oblika, sa tri strane okružen morem, a sa četvrte dubokim jarkom. Unutar zidina nalaze se ostatci dvaju crkava; Sv. Marcele i Sv. Marije. Utvrda je bila sjedište Templara i Hospitalaca Sv. Ivana.

Gradnja kaštela za obranu od Turaka na području Ražanca početkom 16. stoljeća dio je šireg procesa utvrđivanja pojedinih mjesta u zadarskom kopnenom zaleđu, koji je osobito intenziviran nakon Krbavske bitke 1493. godine i Mletačko-turskog rata 1499.-1502. godine. O gradnji kaštela svjedoči ugovor sklopljen 2. svibnja 1507. godine. Tog su se dana sastali zadarski plemići, pripadnici porodica Carnarutis, Grisogono i Ventura, kao vlasnici terena na kojem će se graditi utvrda, s predstavnicima sela Ražanca, Brusa, Jakanaca i Čakavaca, te ugovorili gradnju kaštela u blizini Ražanca, na rtu uz more, na mjestu zvanom Pesak. 

Tumul Matakova glavica nalazi se s desne strane ceste Zadar- Pag, 280 m istočno od tumula Jokina glavica, u blizini starokršćanskih dvojnih crkava na lokalitetu Glavčine. Dimenzijama je nešto manji u odnosu obližnje tumule Jokina i Duševića glavica, te je u prošlosti bio izložen poljoprivrednim radovima što je vjerojatno utjecalo na stupanj sačuvanosti grobova na njegovom središenjem dijelu i rubnim dijelovima.

Tumul Duševića glavica nalazi se na istaknutom položaju 250 m sjeveroistočno od crkve Gospe od Sniga u Krnezi. I na ovom su tumulusu otkriveni ostaci grobova i to njih ukupno 11, od kojih dva pripadaju prapovijesnom, a 9 ranosrednjovjekovnom razdoblju.

Otkriveni grobovi na ovom tumulu posebno su značajni jer su to prvi pouzdani primjeri takvog načina pokapanja na ovom dijelu istočnog Jadrana i njegova zaleđa. Oštećenja iskopina uzrokovana su agrikulturnim aktivnostima koja je radi toga najmanje sačuvala svoju prvotnu veličinu i oblik u usporedbi s tumulima Duševića glavica i Matakova glavica. Prapovijesni grobovi otkriveni u ovom tumulu sadrže spaljene humane ostatke pohranjene u četiri žare. U svim su žarama pronađene različite vrste brončanog nakita.

Premda značajniji ostaci iz rimskog doba za sada nisu dokumentirani, otkriće ranokršćanske dvojne bazilike u Podvršju svjedoči da je i tijekom kasne antike područje između dvaju plodnih polja ostalo centar naseljenosti.

Znamenitost i karakteristika podvelebitskog kraja nastala u vremenu od 17.-20 .stoljeća. To su pogrebna spomen znamenja koja čuvaju uspomenu na pokojnike, koje se moralo prenositi do seoske crkve i groblja.

Župna crkva Gospe od Zdravlja u Radovinu sagrađena je 1687. godine, te je isti navod i urezan na kamenu ulaznih vrata. Crkva je bila obnavljana i nadograđivana u nekoliko navrata.

Crkva sv.Petra nalazi se u Radovinu, srednjovjekovna je građevina, po obliku jednostavne arhitekture. Spominje se u prvoj polovici 14.stoljeća na karti ninske županije. Na začeljnoj strani nalazi se obla apsida, na tjemenu apside nalazi se uski srednjovjekovni prozor.

Vrlo stara crkva udaljena je oko 2 km od današnjeg Ražanca. Smještena je u polju na položaju gdje je bio srednjovjekovni Ražanac. U pisanim dokumentima prvi put se spominje još 1458.g., ali pouzdano se zna da je mnogo starija.Postoje neke indicije da je ovdje pokopan kralj Stjepan I., otac kralja Petra Krešimira IV.

Ova crkva je izgrađena 1680. Godine. Oko nje je nekad bilo staro groblje od kojeg sad nema ni traga. Iznad ulaznih vrata stoji latinski natpis isklesan u kamenoj ploči. Crkvica u neposrednoj blizini župne crkve u Ražancu. Sagrađena je 1680. U crkvi je kameni oltar uza zid i drveni kip Bogorodice.

Podignuta je u 16. st. u Ražancu. Nakon što su je Turci 1646. srušili, obnovljena je 1670., a nanovo sazidana 1682. godine, te ponovno obnovljena 1856. i konačno 1983. Crkva je jednobrodna sa sakristijom i pet drvenih baroknih oltara koji su svi, izuzev glavnoga, pri obnovi 1983. izgubili prvotni oblik. Cijela vanjska strana izgrađena je od klesanog kamena, a u unutrašnjosti se nalazi pet oltara od kojih je glavni oltar najveći i najljepši, a izrađen je u baroknom stilu.

Nalaze se unutar Castrum Liube. Dok je crkva Sv.Marije skoro u potpunosti srušena, crkva Sv. Marcele, iako dosta porušena, najsačuvaniji je dio Kastruma. To je trobrodna crkva. Sa istočne strane ima tri polukružne apside gotovo istih dimenzijama. Zidovi se mogu pratiti samo u tlocrtu. Sa sjeverozapadne strane nalazi se izdužena, pravokutna crkvena lađa. Oltarni prostor je vjerovatno naknadno prizidan lađi. Sa jugozapadne strane su ostatci zida koji je pripadao prizidanoj prostoriji sa zidanim grobnicama.

Nalazi se u Ljubačkim stanovima. Sagrađena je 1895., a obnovljena 1998. Godine. Crkva ima malu sakristiju; glavni drveni oltar s kipom sv. Ivana Krstitelja; drveni oltar prema puku; kamena škropionica ugrađena; zvonik-preslica s jednim zvonom.

Sagrađena je 1712. godine u Ljubču. Obnovljena je 1812. i 1946. Jednobrodna sa sakristijom; glavni oltar mramorni sa svetohraništem, s kipom sv. Martina; drveni oltar prema puku; u nišama drveni kipovi Bogorodice s Djetetom, Srce Isusovo; zvonik-preslica s dva zvona.

 
Nalazite se ovdje: Home Baština Crkve, utvrde i nalazišta